Slamnata radionica udruge Slama

slamnata_radionica_velika.jpg

Radionica u organizaciji Muzeja grada Iloka i Grada Iloka na području Mohova i Iloka potiče dvojake ciljeve. Namjenjena je najmlađima sadržajno putem edukacija o rukotvorstvu, umjetnosti, kreativnosti i izražavanju te tradicijskim sadržajima upotrebe slame kao medija u drugoj upotrebi.

MAMUT I SLAMA ?

Udruga Slama i Muzej grada Iloka

Udruga slama utemeljena je 2007. godine poslije prve kiparske kolonije pod vodstvom Nikole Fallera, mag. kiparstva te se afirmirala na Osječko-baranjskoj kulturnoj sceni s primarnim ciljevima njegovanja umjetničke, tradicijske i ekološke svijesti.

Uz primarne ciljeve ostvarila je višestruke korisne poticajne misije od obogaćivanja turističkih baranjskih destinacija s jedinstvenim umjetničkim sadržajima i događanjima te podigla estetske vrijednosti javnih prostora i površina regije.

Formirao se Land Art Festival koji djeluje tijekom kolovoza i gostuje diljem Hrvatske sa kulturnim i baštinskim sadržajima u smislu promocije, međusobnog povezivanja i jačanja svijesti o vrijednostima tradicijske baštine koristeći prirodne resurse i na načelima održivog razvitka.

Radionica u organizaciji Muzeja grada Iloka i Grada Iloka na području Mohova i Iloka potiče dvojake ciljeve. Namjenjena je najmlađima sadržajno putem edukacija o rukotvorstvu, umjetnosti; kreativnosti i izražavanju te tradicijskim sadržajima upotrebe slame kao medija u drugoj upotrebi.


Mohovo je naselje na području grada Iloka koje se tijekom 2012. u svitanje nove slike kulturne baštine grada slučajnim nalazom proklamiralo i potvrdilo kao paleontološki lokalitet; fosilnim nalazima kostiju vunastog mamuta te vunastog nosoroga.

Vunasti nosorog slika 1

 

Vunasti nosorog slika 2

 

Distalni treći ph. vunastog nosoroga (Coelodonta antiqitatis)

U Mohovu će se postaviti skulptura mamuta od slame koja će sve posjetitelje grada Iloka i Mohova vizualno animirati za ovu priču, paleontološki lokalitet i raznolike povijesne priče Iloka. Uz Mamuta krajem kolovoza postavljena će biti Info tabla dvojezična za turiste i sve posjetitelje na kojoj će se moći pročitati tumačenja lokaliteta, nalaza i povijesni presjek na temu.

Skulptura mamuta biti će postavljena na određeno vrijeme od godine dana, do daljnjeg, a razmatra se o načinima prezentacije lokaliteta i sustavnim istraživanjima u suradnji sa Hrvatskim prirodoslovnim muzejem. Slijedeći procedure ovaj lokalitet ima potencijal vrijedne paleontološke točke na karti registriranih lokaliteta Republike Hrvatske.

U Muzeju grada Iloka prezentirana je paleontološka zbirka i vunasti mamut, dok vunastog nosoroga do sada nismo imali.

 

Mamut kostur - Na ilustraciji gore vidljivi su ulomci izložaka koji su prezentirani u stalnom postavu.

 

Mamut ilustracija

 

Slika iz stalnog postava Muzeja grada Iloka

 

Prema do sada učinjenom prijedlogom je izmjena stalnog postava i prezentacija novih nalaza te sinergija s dosadašnjim koncepcijama muzeološke prezentacije koju ovjerava Hrvatsko Muzejsko vijeće iz Zagreba.


Na obradi građe, determinaciji i zaštiti radili su:

  • prepariranje fosilnog materijala provodili su kustos Dražen Japundžić i viša muzejska tehn. Nives Borčić.
  • determinaciju fosilnih kostiju izvršili su: dr Jadranka Lenardić (HAZU), dr Vesna Gjurčević- Kantura (Veterinarski fakultet), dr Davorka Radovčić i Dražen Japundžić, dipl. inž.geol. (HPM).
  • malakološke analize su u tijeku (Marija Bošnjak, HPM)
  • analiza datiranja starosti uzorka iz potkoljenice mamuta metodom C14 (Institut Ruđer Bošković) je u tijeku (dr Jadranka Lenardić preuzela uzorak 23.10.2013.)
  • Sve fotografije je izradila viša muz. tehn. Nives Borčić

Prikupljeni fosilni materijal pohranjen je u HPM, fosilne kosti u depotu „Zbirke fosilnih sisavaca i gmazova“ (kustos Dražen Japundžić), dok je lesni sediment preuzela kolegica, kustosica Marija Bošnjak (malakološke analize).


Iz Izvješća:
Dosadašnja provedena istraživanja bila su preliminarna, provedena zahvaljujući suradnji institucija i pojedinaca unutar njih, a u okvirima njihove redovite djelatnosti. Mišljenja smo da lokalitet pleistocenskih sisavaca Mohovo zaslužuje puno veći angažman, proporcionalan iskazanom interesu javnosti i lokalne zajednice u smislu nastavka istraživanja kao i provođenja zakonskih mjera zaštite. Kako ta postupanja nadilaze mogućnosti i odgovornost HPM-a kao matične muzejske institucije za prirodoslovlje smatramo da je je nužno radi postizanja konačnog i zajedničkog cilja, a to je prvenstveno zaštita i čuvanje prirodne baštine, uspostaviti što bolju i jasniju komunikaciju u postojećoj nacionalnoj mreži institucija i pojedinaca zaduženih za baštinjenje (lokalna samouprava, županijske uprave za zaštitu prirodnih vrijednosti, nacionalni parkovi i parkovi prirode, zavičajni i nacionalni muzeji, državne agencije, strukovno pripadajući sveučilišni odjeli, zavodi i instituti i dr.) pri čemu je kvaliteta i brzina postizanja zadanih ciljeva zasigurno uvjetovana rješenjima i mogućnostima koja daju i osiguravaju nadležna ministarstva kao krovne zakonodavne, organizacijske i ustrojbene jedinice. Prema dosadašnjim spoznajama, a utemeljenim na obavljenom preliminarnom istraživanju i stečenim iskustvima, te preporukama kolega, paleontološki lokalitet („Mohovo“) posjeduje sve uvjete za uspješan nastavak dosada započetih istraživanja, kao i postizanje svih gore postavljenih ciljeva. Ne bismo smjeli dopustiti da zbog naše nebrige i inertnosti nepovratno ostanemo bez mogućnosti i časti koja nam je pripala danas, da u trenutku sadašnjosti i vremenu našeg postojanja konzerviramo jedan trenutak drugačijeg života zemljine prošlosti, te ga na taj način baštinimo za one generacije koje nastupaju nakon nas. (Dražen Japundžić, dipl. inž geol., 2013.)


Radovi udruge Slama koji su prezentirani do sada:

 


www.slama.hr